Ako vam vrijeme dozvoljava, nemojte propustiti sljedeće zanimljivosti u neposrednoj blizini:
SVETE GORE
Svete gore poznate su preko slovenskih granica, a njihova okolina pozivala je još od rimskih vremena. Kroz stoljeća su Svete gore postale poznato i omiljeno hodočasničko središte, od 2000. također s 15 stanica križnog puta, koje su rad akademskog kipara Staneta Jarma. Vjernike, turiste i ljubitelje crkvene arhitekture na Svetim gorama dočekuje pet sakralnih objekata: središnja Marijina crkva – crkva posvećena Marijinom rođenju, koja je spomenuta u dokumentima već 1257., Lurška kapela, Boštjanova kapela, Jurijeva kapela s oransom i Martinova kapela. Uspon na Svete gore isplati se također zbog veličanstvenog pogleda sve do Pohorja i Hrvatskog zagorja.
SVETI PETER
Od Svetog Petra odvaja vas samo nekoliko koraka, jer se ova crkva, po kojoj je mjesto čak i dobilo ime, nalazi uz glavnu cestu u Bistrici ob Sotli. Pogledajte njezinu lađu, koju krasi predromanički slog, trostrano sklopljeni prezbiterij sa zvjezdastim rebrastim lukom te dvije barokne bočne kapele, koje su posvećene svetima Jožefu i Mariji. Vitraji kipara Franceta Kokalja, reljefni nadgrobni spomenik Janezu Kodriču umrlom od kuge i barokni križni put privući će ljubitelje umjetnosti.
SVETI KRIŽ
Na Vini gori, koja se uspinje iznad rijeke Sutle, u selu Ples nalazi se crkva Svetoga Križa. Izgrađena 1607., današnji je izgled dobila nadogradnjom u 18. i 19. stoljeću, zvonikom se uspinje u nebo, dok unutrašnjost poziva velikim oltarom. Danas vjernici Sveti Križ posjete dvaput godišnje, i to na blagdan Uzašašća, i na Zahvalnu nedjelju u studenom.
KOLAROVO DOMAĆINSTVO
Preporučujemo da odete i u obližnje Trebče, gdje ćete upoznati tipičnu arhitekturu ovdašnjeg domaćinstva s kraja 18. ili početka 19. stoljeća, a čine je četiri odvojene zgrade, svaka sa svojom pričom i zanimljivostima. Ana Kolar, rođena Javeršek, vlasnica domaćinstva, bila je također najdraža tetka nekadašnjeg predsjednika Josipa Broza Tita i mjesto gdje je provodio praznike, organizirao strateške sastanke i dolazio u obiteljske posjete, što možete pogledati u kratkom filmu o domaćinstvu.
RIBNJAK TREBČE
Pod spomenutim Kolarevim domaćinstvom prije 1972. tekla je rijeka Bistrica. Prilikom uređivanja ceste koja spaja Bistricu ob Sotli s mjestom Podsreda, tok rijeke Bistrice preusmjeren je ispod Orlice, a na taj je način kod drvene kuće Kolarovih nastao napušteni rukavac, koje su preuredili u ribnjak Trebče. Ribnjak, u koji utječe potok Periše (jer se kod njegova izvora nalazilo staro mjesto za pranje), i koji teče naprijed u rijeku Bistricu, pun je života. U prilično toploj vodi uživaju brojni vodozemci, a ribnjak je također omiljeno mjesto ribara.
TJESNAC RIJEKE BISTRICE „PRIŠJEK“
Sutjeska koja vijuga između vegetacijom bujnih Trebča i Zagaja duga je približno 3 kilometra i slovi kao jedan od najočuvanijih riječnih tjesnaca u Sloveniji. Prije više od 200 milijuna godina rijeka je ovdje urezala svoje korito, koje još i danas grle strme, šumovite i kamenite padine. Iako je tjesnac teže pristupačan, ipak oduševljava svojom nepristupačnošću: divokoze, ptice grabljivice, divlje svinje, vilini konjici, pastrve, rakovi, kranjski ljiljan, čuvarkuća (Sempervivum tectorum), „srhkodlakavi netreskovec“ (Jovibarba hirta), veprine (Ruscus acuelatus) i brojne druge zaštićene vrste životinjskog i biljnog svijeta ovdje nalaze odgovarajuće i dragocjeno sklonište. Sutjeska je iznimno pejzažno raznolika i slikovita.
KRAŠKI IZVOR DAVJEK
Mnogo je mogućnosti da vidite kraške pojave u Obsotelju i Kozjanskom. Ako ste radoznali, odvezite se u Dekmancu, gdje možete pogledati izvor iz središnjeg miocena, nazvan „Davjek“. Susreti različitih propusnih i nepropusnih stijena omogućili su zanimljivo kraško djelovanje. Potok teče na površini u plitkom, deset metara dugačkom udubljenju i ima dosta visoku temperaturu – čak 16 stupnjeva Celzija. Tok potoka tijekom godine varira, a ulijeva se u rijeku Sutlu.
