Točka 4: KUNŠPERAŠKA PLANINA

Ako slučajno još niste primijetili da vas ugodno hladan i svjež zrak okružuje kada hodate po našim selima, sada je pravi trenutak da se zaustavite i dišete punim plućima. Pred vama je 597 metara visoka Kunšperaška planina, gdje priroda sjaji u svom punom sjaju. Obavijena bukovom šumom ponosno se diže iznad Kunšperaškog polja. Krečnjačke i dolomitske stijene dio su Orlice, koja čini istočni dio Posavskih brda, i krije brojne kutke koji su pravi melem za oči.

Među najljepšima je tzv. skalno okno (kameni prozor), koje je vjerojatno nastalo zbog rastvaranja stijene. Putnici su uvijek iznova oduševljeni pogledom koji im nudi ovaj prirodni prozor, jer se proteže sve do Orešja i Hrvatskog zagorja. I druge usamljene stijene bude maštu, pogotovo kada čujemo da su na Kunšperskoj planini uz posebne izvore vode živjeli i Kelti, koji su na ovom mjestu obavljali različite svete obrede.

Znatiželju bude i ruševine ovdašnje crkve, koja je bila posvećena svetoj Marjeti, i od koje je danas sačuvana samo obodna stjenka. U Svetoj Marjeti, koja je nastala još u prapovijesnom naselju, kapelani iz Svetog Petra čitali su posebne vremenske mise i primali prikupljeni mošt. Orlica s Kunšperškom planinom, naravno, pripada Nature 2000 sa svojom raznovrsnošću ekosustava i napuknutim stijenama, suhim travnjacima, brzim potocima i šumama.

Kada bi drveće govorilo, pogotovo ono najstarije, čije se grane i debla svakog dana trule i suše, ispričala bi priču o brojnim živim bićima koja žive na Kunšperškoj planini. Osobito bi spomenula ugrožene šišmiše „potkovnjake“ (Rhinolophidae), izuzetno lijepe kukce imena „alpski kozlički“ (Rosalia alpina), zanimljive žohare (Lucanus cervus), živahne mrke strizibube (Morimus funereus), raznovrsne ptice, koje se zahvalno gnijezde u rupama drveća, slatkovodnog raka „navadnega koščaka“ (potočni rak, Austropotamobius torrentium), a ne bi zaboravilo ni šarene leptire, koji nose ime prugasti medvjedići (Callimorpha quadripunctaria).

Ako ljeti šećete uz rubne šume, možda ćete ih primijetiti između cvijeća – medvjedićima zapravo nisu slični leptiri, nego crne, kosmate gusjenice, iz kojih se ove raznobojne životinje razviju. Kunšperaška planina svakako je vrijedna šetnje i vaše pažnje. 

 

Operacijo delno financira Evropska unija iz Evropskega sklada za regionalni razvoj. Operacija se izvaja v okviru Operativnega programa krepitve regionalnih razvojnih potencialov za obdobje 2007−2013 za obdobje 2012-2014, razvojne prioritete »Razvoj regij«; prednostne usmeritve »Regionalni razvojni programi«.